Je li e-mail pogrešnom primatelju prekršaj podataka?

Pogrešno poslana e-pošta može biti povredna situacija s podacima

E-pošta koja ide pogrešnom primatelju spada pod definiciju povredne situacije s podacima kako je definiše Opća uredba o zaštiti podataka: radi se tada o kršenju sigurnosti koje dovodi do neželjenog uvida u osobne podatke od strane osobe koja na to nema pravo. Bilo da je u pitanju životopis, račun sa adresom ili interno memo sa imenima — čim se osobni podaci navedu kod pogrešne osobe, kvalifikacija "povredna situacija s podacima" je u načelu relevantna.

Ako je nešto povredna situacija s podacima, to automatski ne znači da mora biti prijavljena. Članak 33 Opće uredbe o zaštiti podataka povezuje obvezu prijave nadzorniku s rizikom koji kršenje predstavlja za prava i slobode osobe na koju se podaci odnose: koliko su osjetljivi podaci, koliko je osoba pogođeno, i je li e-pošta vraćena ili ostala neotvoren. Pogrešno poslana e-pošta sa samo imenom i vremenom sastanka teži različito nego e-pošta sa financijskim podacima ili zdravstvenim informacijama slana velikoj grupi pogrešnih primatelja. Tu procenu radi sama organizacija koja je pogriješila, i sama odlučuje i da li da prijavi.

To proizlazi iz članka 33 Opće uredbe o zaštiti podataka

Definicija kršenja sigurnosti osobnih podataka i povezivanje s obavezom prijave u roku od 72 sata nalaze se u članu 33 Opće uredbe o zaštiti podataka; Nadzorni organ za zaštitu podataka na svojoj stranici o prijavi povrednih situacija s podacima objašnjava kako se ta procena rizika u praksi vrši. Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje se kao uredba neposredno u svakoj državi članici, tako da je to jezgro svugdje isto — što se razlikuje je gdje se prijavljuje. U Nizozemskoj to je Nadzorni organ za zaštitu podataka, kao jedini nacionalni nadzornik. U Njemačkoj je drugačije: tamo organizacija prijavljuje nadzorniku zemlje savezne pokrajine gdje se nalazi sjedište, i postoji šesnaest nadzornika saveznih pokrajina pored federalnog BfDI.