koje su posljedice ako povredu podataka ne prijavim kod AP-a

Neuslanje može imati posljedice koje idućne dalje od samog curenja podataka

Tko ne prijavi obvezno prijavljivo curenje podataka nadzornom tijelu, riskira da to nadzorno tijelo sazna kroz vlastito istraživanje i poduzme mjere na temelju članka 33. OPZP, koji uređuje obvezu prijave u zadanom roku. Autoritet za zaštitu podataka i druga europska nadzorna tijela imaju ovlast provesti istragu, postaviti pitanja i izreći sankcije ako se utvrdi kršenje. Often, the failure to report a breach comes to light precisely because an individual files a complaint, because data appears elsewhere, or because a processor or supplier reports the breach and the supervisory authority follows up from there — see also što trebam učiniti ako dobavljač prijavi curenje podataka.

Osim rizika pred nadzornim tijelom, postoji još nešto: nesupsljavanje curenja podataka odvojeno je od pitanja trebaju li biti obaviještene osobe čiji su podaci pogođeni. Ta se obaveza proizlazi iz članka 34. OPZP i može ostati na snazi čak i ako je prijava nadzornom tijelu izostala — sa svim štetama na ugledu i gubitkom povjerenja koji mogu nastati ako se to kasnije svejedno otkrije. Čak i curenje podataka koje nije obvezno prijavljivo trebalo bi biti zabilježeno u vlastitoj evidenciji; vidi zašto bi se čak i neprijavljeni curenja podataka trebala voditi evidencija.

Što se o ovome nalazi u pravilima

Obaveza prijave nalazi se u članku 33. OPZP, i ta obaveza primjenjuje se izravno u svakoj EU članici. Gdje prijava dolazi, razlikuje se po zemlji: u Nizozemskoj to je Autoritet za zaštitu podataka, u drugim članicama nacionalno nadzorno tijelo te zemlje — EDPB vodi popis tih nadzornih tijela i objavljuje smjernice o tumačenju obaveze prijave. Točan opis kada nešto trebalo ili nije trebalo biti prijavljeno nalazi se na stranici o ocjenjivanju je li curenje podataka trebalo biti prijavljeno.